Nerezidencijalna u Europi: rekord
Više od 100 milijardi eura. To su brojke koje su predstavljale posljednje tromjesečje 2019. za europsko tržište nestambenih nekretnina.
Povećanje od 3% u odnosu na prethodnu godinu, što je očito značilo pozitivan početak za tekuću godinu. Stoga treba naglasiti da tržište koje obično ne nastaje kao rezidencijalno tržište može igrati ključnu ulogu na europskoj razini.
Iz tog razloga odlučili smo posvetiti članak upravo ovom fenomenu, ali prije svega pokušat ćemo razumjeti kako se u glavnim europskim zemljama ovaj trend prema nestambenih nekretnina smanjio.
Krenimo od nacije koja je najviše trpjela cijeli europski sustav. Govorimo o Velikoj Britaniji koja je 31. siječnja službeno napustila Europsku uniju. Suprotno onome što bi se moglo očekivati, upravo je ovo zemljište godinama predstavljalo najveće tržište nestambenih nekretnina. Efekt Brexita, međutim, nije trebao dugo doći. Kočnica je, u postocima, bila 18%. Druga godina zareda, uzrokovana nestabilnošću tržišta nekretnina, ali prije svega nedostatkom povjerenja ulagača.
Fokus je bio na Nizozemskoj. Točno četvrto europsko tržište nekretnina. Čudno je što je došlo i do pada transakcija, vjerojatno zbog općeg povećanja cijena. Podsjetimo i da je Nizozemska jedna od zemalja s većim životnim vijekom od europskog prosjeka. Naravno, postoji i u nerezidentnom sektoru.
S druge strane, Njemačka, sa sigurnošću možemo reći, doprinijela je povećanju dobrih 12 milijardi milijardi eura na međunarodnoj sceni. Pravi rekord za zemlju koja je prvi put oborila svoj dosadašnji rekord iz 2007. Detaljno, Berlin i München do kraja 2019. već su uložili više od 10 milijardi eura (svaki).
Francuska je na svoj način predstavljala vrhunac. S investicijama koje dosežu 40 milijardi eura, čini se da se kvalificirala kao jedna od najatraktivnijih nacija za ulagače. U svim je njezinim regijama postojala stalna i stalna potražnja, što je pridonijelo radikalnom poboljšanju nacionalnog nerezidentnog tržišta.
Ali koja kategorija predstavlja glavnu u ovom sektoru? Bez sumnje, uredi su na vrhu ljestvice. Ako se 47% investicija konvertira na tržište. Dobrih 6% više nego prošle godine. Zapravo se radi o 20 operacija koje su dosegle 20 milijardi eura. Pravi skok u odnosu na 2019. godinu.
Glavni su ulagači u tom sektoru europski, dok su američki portfelj doprinijeli dostizanju ove visoke razine.
Naravno, nije lako razumjeti kakvi će biti budući trendovi, imajući u vidu da ovo nije jedna država, već makro područje. Ono što je sigurno, međutim, je da ćemo o toj temi uvijek biti ažurni!
Povećanje od 3% u odnosu na prethodnu godinu, što je očito značilo pozitivan početak za tekuću godinu. Stoga treba naglasiti da tržište koje obično ne nastaje kao rezidencijalno tržište može igrati ključnu ulogu na europskoj razini.
Iz tog razloga odlučili smo posvetiti članak upravo ovom fenomenu, ali prije svega pokušat ćemo razumjeti kako se u glavnim europskim zemljama ovaj trend prema nestambenih nekretnina smanjio.
Krenimo od nacije koja je najviše trpjela cijeli europski sustav. Govorimo o Velikoj Britaniji koja je 31. siječnja službeno napustila Europsku uniju. Suprotno onome što bi se moglo očekivati, upravo je ovo zemljište godinama predstavljalo najveće tržište nestambenih nekretnina. Efekt Brexita, međutim, nije trebao dugo doći. Kočnica je, u postocima, bila 18%. Druga godina zareda, uzrokovana nestabilnošću tržišta nekretnina, ali prije svega nedostatkom povjerenja ulagača.
Fokus je bio na Nizozemskoj. Točno četvrto europsko tržište nekretnina. Čudno je što je došlo i do pada transakcija, vjerojatno zbog općeg povećanja cijena. Podsjetimo i da je Nizozemska jedna od zemalja s većim životnim vijekom od europskog prosjeka. Naravno, postoji i u nerezidentnom sektoru.
S druge strane, Njemačka, sa sigurnošću možemo reći, doprinijela je povećanju dobrih 12 milijardi milijardi eura na međunarodnoj sceni. Pravi rekord za zemlju koja je prvi put oborila svoj dosadašnji rekord iz 2007. Detaljno, Berlin i München do kraja 2019. već su uložili više od 10 milijardi eura (svaki).
Francuska je na svoj način predstavljala vrhunac. S investicijama koje dosežu 40 milijardi eura, čini se da se kvalificirala kao jedna od najatraktivnijih nacija za ulagače. U svim je njezinim regijama postojala stalna i stalna potražnja, što je pridonijelo radikalnom poboljšanju nacionalnog nerezidentnog tržišta.
Ali koja kategorija predstavlja glavnu u ovom sektoru? Bez sumnje, uredi su na vrhu ljestvice. Ako se 47% investicija konvertira na tržište. Dobrih 6% više nego prošle godine. Zapravo se radi o 20 operacija koje su dosegle 20 milijardi eura. Pravi skok u odnosu na 2019. godinu.
Glavni su ulagači u tom sektoru europski, dok su američki portfelj doprinijeli dostizanju ove visoke razine.
Naravno, nije lako razumjeti kakvi će biti budući trendovi, imajući u vidu da ovo nije jedna država, već makro područje. Ono što je sigurno, međutim, je da ćemo o toj temi uvijek biti ažurni!
