Nekretnine i politička neizvjesnost: to se događa u Europi
Svake godine postoji nekoliko izvješća o europskom tržištu nekretnina. Međutim, prema najnovijim saznanjima, čini se da ovo razdoblje nije osobito prosperitetno za Europu i da je val nesigurnosti i neizvjesnosti među investitorima rasplamsao.
Iako su neke zemlje, kao što je Italija, u stanju održati prilično visoke trendove prodaje, općenito političku klimu i međunarodne odnose između različitih zemalja, čini se da su slabe točke koje su s vremenom donijele različite napetosti u „ekonomija.
Ali koji su bili glavni uzroci ove blokade?
Uz opću političku nestabilnost, porast kamatnih stopa također je bio odlučujući faktor za investitore u procesu odabira mjesta i vrste imovine. Široko rasprostranjen pesimizam osjetio se osobito u zemljama u kojima trenutačno postoji malo ohrabrujuće geopolitičke klime.
Među gotovo beskrajnim popisom, nedvojbeno smo identificirali Englesku, koja je, kao žrtva Brexita, vidjela pad profita, osobito u engleskoj cigli.
Još jedan element koji je doveo do problema u ovom sektoru bila je prisutnost velikog stranog kapitala, osobito azijskog, koji je znatno smanjio izbor dostupnih na tržištu različitih nekretnina. Među narodima koji se čine stranim od ovog kritičnog dijela, identificiramo prvo mjesto Portugal, kojeg je kapitalizirao Lisabon, koji je osvojio srca ulagača zahvaljujući političkoj stabilnosti koju uživa i izvrsnoj kvaliteti života.
Slijedili su gradovi Berlin, Dublin, Frankfurt i Madrid koji su se, kako bi se zaštitili od ovog općeg nepovjerenja u europsku ciglu, primijenili strategiju usmjerenu na povećanje cijena nekretnina, posebno na tržištu luksuznih stambenih objekata (+ 6%).
Čini se da je rast koji očekuje Europu slabiji u usporedbi s prošlom godinom, okrunjen procvatom tržišta nekretnina i prije svega stalnim promjenama. Prodajna vremena se također povećavaju u odnosu na prethodne godine. Kuća ostaje na tržištu više od 140 dana u velikim gradovima, dok je 160 dana broj koji karakterizira manje općine.
Općenito, dobro je poznato da kada ispitamo varijable koje utječu na čimbenike koji karakteriziraju tržište nekretnina, svakako ne možemo zanemariti određene elemente. Među njima je potrebno spomenuti i razinu modernizacije zgrada.
U posljednjih nekoliko godina mnoge su građevine modificirane i obnovljene. Konkretno, potrebe investitora su se promijenile i trenutno se odlučuju za manje, ali pametne i zelene kuće. No, te prerogative, kao i povećanje troškova povezanih s kupnjom samih zgrada, trebaju se primijeniti.
A ako se čini da Istočni tigar ne zaustavlja svoju žurbu prema inovacijama, u ovom slučaju ne može se reći da je isti europski kontinent, znatno stariji i strmiji u povijesti i sa zaštićenom povijesnom kulturnom baštinom. Nadamo se da povijest, kultura i potreba za zaštitom tradicije nisu pretežak teret da ne dopustimo Europi napredak na tržištu nekretnina.
Iako su neke zemlje, kao što je Italija, u stanju održati prilično visoke trendove prodaje, općenito političku klimu i međunarodne odnose između različitih zemalja, čini se da su slabe točke koje su s vremenom donijele različite napetosti u „ekonomija.
Ali koji su bili glavni uzroci ove blokade?
Uz opću političku nestabilnost, porast kamatnih stopa također je bio odlučujući faktor za investitore u procesu odabira mjesta i vrste imovine. Široko rasprostranjen pesimizam osjetio se osobito u zemljama u kojima trenutačno postoji malo ohrabrujuće geopolitičke klime.
Među gotovo beskrajnim popisom, nedvojbeno smo identificirali Englesku, koja je, kao žrtva Brexita, vidjela pad profita, osobito u engleskoj cigli.
Još jedan element koji je doveo do problema u ovom sektoru bila je prisutnost velikog stranog kapitala, osobito azijskog, koji je znatno smanjio izbor dostupnih na tržištu različitih nekretnina. Među narodima koji se čine stranim od ovog kritičnog dijela, identificiramo prvo mjesto Portugal, kojeg je kapitalizirao Lisabon, koji je osvojio srca ulagača zahvaljujući političkoj stabilnosti koju uživa i izvrsnoj kvaliteti života.
Slijedili su gradovi Berlin, Dublin, Frankfurt i Madrid koji su se, kako bi se zaštitili od ovog općeg nepovjerenja u europsku ciglu, primijenili strategiju usmjerenu na povećanje cijena nekretnina, posebno na tržištu luksuznih stambenih objekata (+ 6%).
Čini se da je rast koji očekuje Europu slabiji u usporedbi s prošlom godinom, okrunjen procvatom tržišta nekretnina i prije svega stalnim promjenama. Prodajna vremena se također povećavaju u odnosu na prethodne godine. Kuća ostaje na tržištu više od 140 dana u velikim gradovima, dok je 160 dana broj koji karakterizira manje općine.
Općenito, dobro je poznato da kada ispitamo varijable koje utječu na čimbenike koji karakteriziraju tržište nekretnina, svakako ne možemo zanemariti određene elemente. Među njima je potrebno spomenuti i razinu modernizacije zgrada.
U posljednjih nekoliko godina mnoge su građevine modificirane i obnovljene. Konkretno, potrebe investitora su se promijenile i trenutno se odlučuju za manje, ali pametne i zelene kuće. No, te prerogative, kao i povećanje troškova povezanih s kupnjom samih zgrada, trebaju se primijeniti.
A ako se čini da Istočni tigar ne zaustavlja svoju žurbu prema inovacijama, u ovom slučaju ne može se reći da je isti europski kontinent, znatno stariji i strmiji u povijesti i sa zaštićenom povijesnom kulturnom baštinom. Nadamo se da povijest, kultura i potreba za zaštitom tradicije nisu pretežak teret da ne dopustimo Europi napredak na tržištu nekretnina.
